nema frke-nisam nikada bila debela,čak ni punačka,jednostavno nisam mogla da se popnem na taj prokleti konopac,a ima još nekih vežbi kao ono ludačko zaletanje do odskočne daske pa dočekivanje na kozlić preko koga moram da se prevrnem dočekavši se na ruke,a sa druge strane da se dočekam na nogama na strunjači i bla,bla...jednostavno me strah od bilo kakve egzibicije u kojoj sam mogla da se povredim-svesno,a radi ocene koja je ulazila u prosek.Vrhunac mog straha je bio kada je drugarica pala,slomila ruku i što je najveći fazon,jasno se čulo kada joj je pukla podlaktna kost.Još se ježim kada se setim toga!