Prva medjunarodna nagrada za kreativnost ukrstanja kultura -Emsuri Hamzic

Prva medjunarodna nagrada za kreativnost ukrstanja kultura -Emsuri Hamzic

Medjunarodna nagrada za kreativnost ukrstanja kultura bice urucena Emsuri Hamzic u Novom Sadu,u citaonici Gradskwe biblioteke ,Dunavska 1,u sredu 21.1.2009.u 19 sati u organizaciji Scene svih kreativnih uz odgovarajuci program i nastup pesnika i pesnikinja
(Djordja Sladoja,Blagoja Bakovica,Jelena Stojsavljevic,Rajice Dragicevica,Sase Nisavica,Branislav,
Lidije Djogo, Branislav Zubovic,Nenada Jovicevica,mr Jovana Mihajila,SSK,Ljubica Vukov Davcik,Sanja Petrovic,Divna Bijelic...)kantautorke Vesne Stojkovic.
Nagrada se dodeljuje prema ideji i inicijativi knjizevnika Stojana Simica Krpice, uz podrsku Jovana Mihajila.
Kao i ostale nagrade za kreativnost, koje su dodeljene prema ideji Krpice, i priznanje za kreativnost ukrstanja kultura sastoji iz plakete i diplome, a dobitnik bira sledeceg dobitnika, odnosno nema lobiranja, ni ziriranja,nagrada je prestizna i nije vezana za vrednost novca.
Emsura Hamzić

Emsura Hamzić, rođena 1958. godine u mestu Sveti Nikola. Diplomirala na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1981. Član je Društva književnika Vojvodine i Društva pisaca BiH.
Uvrštena je u više antologija poezije i pripovijetke, za priče i pjesme nagrađivana, prevođena je na više jezika. Nagrađivana je sa više književnih nagrada i priznanja.
Živi i u Novom Sadu i u Sarajevu.

Emsura Hamzić, profesor književnosti i književnica, veći dio života provela je u Sarajevu.Međutim, ratni vihor odnio ju je u Vojvodinu, sa trogodišnjom kćerkom i mužem.Do početka rata objavila je dvije zapažene knjige u "Svjetlosti", 1988. knjigu pjesama "Ugljevlje" koja je bila u najužem izboru za Brankovu nagradu.Prije toga dobila je drugu nagradu na Goranovom proljeću. 1999.godine novosadski "Svetovi" objavljuju joj knjigu pjesama "Tajna vrata",koja je ušla u najuži izbor za prestižnu "Vitalovu" nagradu, a beogradska "Prosveta" 2002.godine štampa njenu knjigu pjesama "Boja straha". Kad je riječ o dječijem stvaralaštvu objavila je jednu knjigu pjesama i priča za djecu "Kuća za dugu"u izdanju "Slova" iz Vrbasa,a prvu knjigu kratkih priča pod naslovom "Jerihonska ruža"1989.godine objavljuje joj sarajevski, tada veliki izdavač "Svjetlost".Već tada ova knjiga izaziva nesvakidašnju pažnju i nailazi na veoma pozitivan prijem i kod čitalaca,ali i kolega pisaca i kritičara.2005. godine, "Narodna knjiga" objavljuje njenu knjigu priča "Večeri na Nilu".

Alija Isaković, recenzent knjige "Jerihonska ruža" o pričama Emsure Hamzić kaže:"Apsolutno vladanje građom i strukturom kratkog pripovijedanja."
O knjizi veoma pohvalno,a neki i sa oduševljenjem pišu još i Željko Ivanković,Ranko Sladojević, Miroslav Toholj,Miljenko Jergović, Miranda Sidran, Semezdin Mehmedinović i mnogo drugih Sarajlija,ali knjiga i u Beogradu dobija poklonike kakvi su Mihajlo Pantić,Miodrag Perišić,Ljubiša Jeremić, Vladimir Pištalo,Nemanja Mitrović,Predrag Marković...

Knjiga priča "Jerihonska ruža"bila je u najužem izboru za Andrićevu nagradu 1990.godine,a priče su uvrštene u više antologija.

U najnovijoj Antologiji fantastičke pripovijetke u BiH koja se pojavila prošle godine u izdanju "Prosvjete" u Sarajevu,antologičar i književnik Nenad Radanović kaže, izmedju ostalog:
"Emsura Hamzić se pred sam ovaj rat pojavila zbirkom priča Jerihonska ruža,i to veoma reskom i zanimljivom,donijevši niz inovativnih elemenata u fantastičku tradiciju Bosne i Hercegovine.Njene priče su vizije prepune opomena,kao da su u pitanju gatanja koja nas se i te kako tiču,jer se u njenim djelima redovito predstavljaju kao neodgodiva zbilja koja nas danas ili sutra, neumitno čeka!..."
"Emsura Hamzić odavno već ne živi u našoj sredini,ali je Jerihonska ruža istinski datum bosanskohercegovačke fantastičke proze!"



Nakon petnaest godina, pojavila se prošle, 2005. godine nova knjiga priča "VEČERI NA NILU" koju je objavila ugledna izdavačka kuća "Narodna knjiga" iz Beograda,a njen urednik i recenzent bio je književnik i književni kritičar, Vasa Pavković, koji o knjizi kaže:

"Reč je o jednom zaista dobrom rukopisu fantastičke proze..." "Ova proza zahteva pažljivog čitaoca i višestruka iščitavanja, jer je kontekst 13 priča i epiloga u knjizi veoma složen, i potrebna su mnoga znanja o književnosti, sa sličnim piscima i sličnim pričama, za njeno razumevanje!"


I ova knjiga izazvala je veliku pažnju kako kritike, tako i čitalaca, ali i žirija.Naime, knjiga "Večeri na Nilu"za sada je bila u najužem izboru za prestižnu nagradu Zlatno žensko pero koje dodjeljuje "Politika Bazar", potom u najužem izboru za Godišnju nagradu Društva književnika Vojvodine, te za uglednu nagradu za knjigu pripovijedaka "Karolj Sirmai".

Iz više tekstova i prikaza objavljenih po izlasku i promocijama ove knjige, izdvajamo dio teksta koji je objavljen u "Politikinom" Kulturnom dodatku, iz pera stalnog kritičara, Slobodana Vladušića, pod naslovom "Evropa i Orijent":

"Smatram da je jedan od glavnih kvaliteta zbirke Emsure Hamzić upravo težnja da se, lišeno parodijskog aspekta, ponovo reaktuelizuje nešto
što bi se moglo opisati kao istočnjačka povest."


Književni kritičar iz Novog Sada Nenad Šaponja knjigu priča "Večeri na Nilu", okarakterisao je kao jednu od najboljih knjiga proze kod nas!

"To je knjiga koja je suštinska, duboko istinita i po mnogo čemu neuobičajena i drugačija, baveći se naoko jednostavnim stvarima, ali koje zapravo, uopšte nisu jednostavne!" – oduševljeno kaže ovaj kritičar.

U novosadskom "Dnevniku", M.Živanović o knjizi piše ovako:

"Trinaest čudesnih priča Emsure Hamzić, sa prologom i epilogom, su pravi primeri lirske proze u kojima se raskošna duša u različitim registrima i intonacijama uštimava i traži pravi ton''.

Njen roman "JABANA" objavljen je 2007. godine kod dva izdavača , u Narodnoj knjizi iz Beograda i Bosanskoj riječi iz Tuzle i Vupertala.

Ova knjiga naišla je,takođe, na izuzetan odjek i odziv, kako čitalaca, tako i kritike.Takođe se našao, kao i ranije knjige, u najužem izboru za prestižne nagrade kao što su Žensko pero (među pet autorki), za Međunarodnu nagradu Meša Selimović koja se dodjeljuje u Tuzli za najbolji roman napisan na prostoru BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije, potom u izboru nekih članova žirija za Ninovu nagradu itd.O romanu Jabana pisali su, između ostalih, Mileta Aćimović Ivkov, Milica Mićić – Dimovska, Franja Petrinović, Dragana Beleslijin, Darko Bradić…


2008. godine, neposredno pred Sajam knjiga u Beogradu, pojavila se osma knjiga Emsure Hamzić, knjiga pesama, SEMIRAMIDIN VRT, u izdanju Izdavačke kuće Orfeus iz Novog Sada. Knjiga je nedavno promovisana u Biblioteci Novog Sada u Dunavskoj 1. O knjizi su nadahnuto, I sa izuzetnim uvažavanjem celokupnog dela autorke, govorili Saša Radojčić I Dragana Beleslijin.

TUDJINA KAO USUD I UDES

Emsura HAMZIĆ: „JABANA", Narodna knjiga, Beograd, 2007.god.

"Ovo je, prije svega, roman silovite, vrtložne svijesti, jer sve što se u njemu zbiva predstavlja, zapravo, snimke unutrašnjih stanja, fragmente snova i fantazmagorija jedne zlosrećne, opustošene i istorijom ošamućene individue."

Darko Bradić

LUDILO KAO IMPERATIV PISANJU

'Njen roman-prvenac, Jabana (Narodna knjiga, 2007), vešto je vođenje čitaoca kroz halucinatorno-iluzorne tokove svesti i podsvesti junaka-pripovedača, bez gubitka narativnog toka i sa intrigantnom radnjom koja, što zbog nagoveštenog ludila kazivača, što zbog same činjenice da horizont očekivanja čitaoca pod pričama o vladarskim porodicama često podrazumeva komercijalnost, doprinosi da se Jabana – poslužimo se opštim mestom književne kritike – čita ''u jednom dahu''.


Emsura Hamzić: „Semiramidin vrt", „Orfeus", Novi Sad, 2008.god.
" Istovremeno, Jabana je u Semiramidin vrt unela i orijentalistiku kao ishodište inspiracije, što se nedovoljno pažljivom čitaocu može učiniti kao pokušaj izmeštanja jedne stvarnosti u okvire egzotičnosti i istoričnosti, ali što Semiramidinom vrtu daje drukčiju konotaciju u kontekstu literarnog opusa Emsure Hamzić. Sejmeni se, tako, čitaju i kao iskorak u sferu arhaičnosti i intertekstualnih relacija sa usmenom poezijom i sevdalinkama, ali i, u kontekstu svakako nasumično odabranih modela čitljivosti, i kao vera u moć umetnosti reči ".
Dragana Beleslijin


ŽIVOT KAO TUĐINA

( Emsura Hamzić : „Jabana", Narodna knjiga, Beograd,

2007.godine)

.
" Zapitanost o svom identitetu, u stalnom traganju za njim, da se izvede iz oblasti neodređenosti, neodređenosti koja gotovo da dobija atribute nekog subjekta kojeg treba identifikovati, locirati, ali on tome izmiče, zarad množine identiteta, množine patnji i nepripadnosti, u krajnjem slučaju, čak i svetu iz kojeg potiče, a za koji ga vezuju slike užasa, surovosti, čak i sopstvene surovosti, jer bez nje ne bi opstao. Samo rajske lepote Mevlaninih stihova mogu se postaviti pored sultanovih doživljaja iz detinjstva, idealizacije majčinske zaštite i brige."
Milica Mićić Dimovska

Emsura Hamzić, Semiramidin vrt; Orpheus; Novi Sad, 2008

" Ali helenizam je u još jednom zanimljivom pogledu mogući ključ za čitanje Semiramidinog vrta Emsure Hamzić. Aleksandar, Kasandra, Persija, prostori Levanta, konačno i naslov knjige! – svi ovi i mnogi drugi pažljivo postavljeni elementi u koje se mogla usidriti poetska imaginacija, nesumnjivo upućuju na prostore dodira i stapanja kultura Istoka i Zapada. Helenistička kultura je nastala kao amalgam velikih istorijskih i civilizacijskih formi. Pesma je takođe jedan amalgam, pesme ove knjige su to, izvan svake sumnje. " Saša Radojčić